Porečka br. 3, 11108 Beograd, Srbija Tel: +381 (0)11 715 00 88 Fax: 3291 021 Mob. +381 064 640 29 11 E-mail:

Uloguj se

Registrujte se!

Zaboravljena lozinka!

Moja korpa

Korpa je prazna


ZA SVE

KUPOVINE

PREKO

10000 RSD

POPUST ZA
PLAĆANJE
PLATNIM

KARTICAMA

5%

Katalog proizvoda

Filtriraj proizvode:

Cena:

  • -

Zanimljivosti

Edukacija / Zanimljivosti /

 

Komunikacija

Komunikacija je proces razmene informacija preko dogovorenog sistema znakova.
Reč komunikacija doslovno znači: učiniti nešto opštim ili zajedničkim.
Komunikacija je obično opisana prema 3 glavne dimenzije: sadržaju, formi i cilju.
Zajedno, sadržaj komunikacije i forma kreiraju poruke koje se šalju prema cilju.
Cilj može biti sam čovek, druga osoba, ili drugi entitet poput organizacije ili grupe.
Od samog nastanka, sva živa bića imaju potrebu za komunikacijom.
Bez obzira na formu, komunikacija je veoma važna.

   
   Telefon
  

   Telefon (iz grčkog: tele = udaljen i fon = glas) je uređaj za komunikaciju na daljinu, koji se koristi tako
   što pretvara govorne vibracije pretvara u strujne signale i prenosi ih na daljinu sa jednog mesta na drugo
   i obratno.
   Prenos električnih signala vrši se preko složenog sistema telefonskih mreža koji omogućuje komunikaciju
   bilo kog korisnika telefona sa skoro bilo kojim drugim bilo gde u svetu.

Nije sasvim jasno ko je izumeo prvi telefon, budući da su Antonio Maucci, Johann Philipp Reis, Alexander Graham Bell i ostali - svi kandidati za ovu titulu.

Zvanično je prvi telefon izradio škotski fizičar Aleksandar Graham Bell.

Važno je istaći da ne postoji takozvani "jedinstvenog izumitelja telefona".
Stanje telefonije kakvo imamo danas je rezultat rada mnogih ljudi i svaki doprinos bio je vrlo vredan.

Aleksandar Graham Bell sa prvim telefonom

Postoji nekoliko načina kojima se neki korisnik telefona povezuje na telefonsku mrežu: tradicionalni (fiksni telefon), koji je povezan kablom sa jednom određenom fizičkom lokacijom; bežni i radio telefoni, koji koriste ili analogne ili digitalne signale;
satelitski telefoni, koji koriste telekomunikacione satelite; i
VoIP veze (iz engleskog Voice over IP što znači "glas preko Internet protokola") koje se koriste internet vezom.
Između krajnjih korisnika, povezivanje se može ostvariti preko bakarne parice, optičkog vlakna, zemaljskom radio vezom, satelitskom vezom ili kombinacijom istih.
 

Bežni telefoni

Bežne telefone prvi je izumeo Terry Pool 1965. godine.
Oni se sastoje od bazne stanice koja je kablom povezana fiksnom telefonijom i bežne slušalice. To korisnicima dozvoljava da nose slušalicu bez bazne stanice, u okviru dometa ove bazne stanice.
Baznim stanicama je potrebna električna energija radi ostvarenja komunikacije sa prenosnom slušalicom, tako da bežni telefoni u principu ne funkcionišu pri nestanku struje.
Bežni telefoni su u početku radili na frekvenciji 1,7 MHz za komunikaciju baze sa slušalicom.
Radi poboljšanja kvaliteta i novonastalih problema ograničenosti opsega, ovo je kasnije promenjeno tako da se koristi FM i digitalni prenos na višim frekvencijama (49 MHz, 900 MHz, 1,9 GHz, 2,4 GHz i 5,8 GHz). Danas je domet bežnih telefona obično do maksimalno par stotina metara.
 

Mobilni telefoni

Prva pojava mobilne telefonije beleži se za potrebe vojske i policije u periodu 1921 - 1945 godine.
Tada je najveća teškoća bila izgradnja radio-predajnika koji mogu da funkcionišu pri pokretu automobila. Obzirom da je u to vreme mobilni telefon bio znatno  
većih dimenzija i trošio je mnogo energije, jedino se mogao smestiti u automobil, dok je džepni mobilni telefon bio nezamisliv. 
Tehnološki napredak u ovoj oblasti nastao je uvođenjem frekventne modulacije (FM) 1935. godine. 
Prvi funkcionalni mobilni sistem instaliran je za potrebe policije 1928. u Detroitu. Iako je bio jednosmeran, tj. prenos govora je bio moguć samo od centrale  
ka telefonu, znatno je podigao efikasnost lokalne policije i ubrzo je počeo da se koristi i u ostalim velikim gradovima Amerike. 
Edvin Armstrong je 1935. pronašao FM i izazvao pravu revoluciju u radio-industriji, naročito u radio-difuznim sistemima. Posle toga, FM je ubrzo uveden i u  
mobilne komunikacije.
Mobilni radio-sistemi na bazi FM-a su do 1940. potpuno potisnuli prethodnu generaciju s amplitudskom modulacijom (AM). Period drugog svetskog rata je 
značajan za razvoj FM radio uređaja.
šezdesetih godina širina kanala FM sistema ograničena je na jednom od popularnih frekvencijskih opsega (UHF - Ultra High Frecuency) na 25 MHz, i to je dovelo 
do ideje o celularnoj (ćelijskoj) radio-mreži sa dovoljnim brojem kanala u zadatom opsegu. 
Dalji razvoj mobilne telefonije obeležile su dve revolucionarne ideje: celularna struktura mobilne telefonske mreže i uvođenje digitalnog prenosa.
Prvi celularni sistem ušao je u komercijalnu upotrebu 1983. godine u Čikagu.
 

Prva telefonksa centrala u Srbiji i ...

U Beogradu je 1898. godine instalirana i puštena u rad prva telefonska centrala ukupnog kapaciteta 50 brojeva na Prvom spratu Kolarčeve kuće.
Od ukupnog kapaciteta ove centrale, 40 brojeva bilo je rezervisano za službene potrebe a 10 za privatna lica.
Prvi privatni telefonski broj instaliran je u domu novinara Ljube Bojovića, tadašnjeg urednika "Večernjih novosti".
Ovu centralu instalirali su i pustili u rad tehničari Gustav Haber-Stari i Mata Jovanović.
1905. godine uspostavljena je direktna telefonska linija Beograd-Zemun i Beograd-Pešta.
Srbija je tada imala 1203 pretplatnika.
1911. godine montirana telefonska centrala u Kosovskoj ulici sa 3000 brojeva.
1930. godine u Beogradu puštena u rad nova automatska telefonska centrala-ATC sa 11000 brojeva takozvanog koračnog sistema.
Ova je centrala demontirana tek 1993. godine.
Vrlo je verovatno da nijedna centrala nove generacije neće biti u javnom telefonskom saobraćaju 63 godine.
1965. godine Novi Sad uključen je u automatski telefonski saobraćaj.
Za ovu namenu primenjen je u to vreme najmoderniji sistem ARM-20.
1974. godine puštena je u rad u Ivanjici prva satelitska stanica u Srbiji „Jugoslavija 1”.
Ova je stanica, nažalost srušena u NATO bombardovanju 1999. godine.
...

  
   Telefonija i telegrafija po enciklopediji tehnike "Focus International Book Produktion" iz 1982. godine

Telefonija i telegrafija služe za prenošenje govornih, odnosno pismenih informacija ili slika na velikim rastojanjima. Prenos se vrši preko žnih vodova, putem električne struje ili preko radija, putem elektromagnetskih talasa.
...
 

Hello

Halo. Pronalaskom telefona postavilo se pitanje kako započeti razgovor. Thomas Edison je smatrao da se telefon treba koristiti u poslovne svrhe sa konstantno otverenim linijama. Postavljalo se pitanje, kako će iko znati da druga strana želi da govori? Thomas Edison je predložio 1877. godine da Hello bude poziv koji će se prepoznavati prilikom emitovanja u okolini telefona. Aleksander Graham Bell je predlagao da poziv glasi Ahoy. Uvođenjem prvih telefonskih centrala Hello (halo) je postao standard. 1883 je registrovan u Oksfordskom engleskom rečniku.
 

Bonton u telefonskom razgovoru

Ljudi dnevno obave na stotine miliona telefonskih razgovora. Veliki deo vezan je za posao pri čemu ogroman broj onih u kojima kontaktiraju ljudi koji se nikada nisu lično sreli. Telefonski poziv je mogućnost da se pruže ili pribave informacije, da se razgovara o problemima i njihovom rešavanju, da se dobiju saveti, da se naprave dogovori ili da se sagovornik nagovori na neki konkretan korak. Telefonski razgovori za sobom "ne ostavljaju tragove", osim što memorija sagovornika beleži da li su obavili ono što im je bio cilj.
Mnogi razgovori ne završavaju se kako bi trebalo, jer se jedan od sagovornika iznervira ili razbesni. Vrlo često, razlog za ovo nije u sadržaju razgovora, već u načinu na koji se razgovara - jednom rečju, jedna strana ne poštuje uobičajena pravila koje većina nas smatra normalnim.
To nikome ne ide u prilog.
Ako se javljate telefonom nekome koga lično ne poznajete, ne treba da preterate sa komotnim i familijarnim načinom obraćanja. Većini ljudi odgovara kada im se sagovornici u prvom kontaktu obrate prezimenom. Nemojte počinjati razgovor sa npr. "Ćao momče kako je? Ja sam nova faca u komercijali."
Privatna dimenzija ima svoje mesto, ali kasnije. Uvek treba da vodite računa o tome da osoba koju ste pozavali možda nema baš dovoljno vremena i zato neka Vaši komentari budu sažeti i konkretni. Nemojte da zaboravite da kažete "Molim Vas" i "Hvala". Niko nije toliko zauzet ili na tako visokj funkciji da bi mogao zaboraviti na najosnovnije vaspitanje.
Budite ljubazni i tolerantni, to svima ide u prilog.

 

 
Ukoliko Vam se ova stranica dopada, pošaljite nam zanimljivosti na ovu temu, kako bismo stranicu ažurilali dalje. Hvala.

vrh stranice